Stručnjaci kažu kako su smokve izokrenuti cvjetovi i da njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje konzumiramo.
Mnogo prije nego što su prvi put zagrizli zreo, sočan plod smokve, stanovnici naših kontinentalnih prostora upoznali su ukus sušenih smokava. Te zlataste, neodoljivo slatke voćkice nanizane u vijence došle su s trgovačkim karavanima preko jugozapadne Azije i Turske.
Smokva se tradicionalno služi za vrijeme jevrejskog praznika Paše. U budizmu ova voćka ima značajno mjesto jer je, prema legendi, sjedeći ispod stabla smokve Sidarta doživio prosvjetljenje kojim je postavljen temelj budizma. Jedan od tumača Kur’ana samom poslaniku Muhammedu pripisuje rečenicu: “Kada bi trebalo da biram koju voćku ću ponijeti u džennet, to bi svakako bila smokva”.
U starom Egiptu list, plod i mliječni sok smokve bili su na spisku ljekovitih biljaka. Kleopatra ih je obožavala. Nekom vrstom džema od smokava njegovala je svoju kožu i u tome vidjela izvor mladosti i ljepote. Prema pisanim dokumentima koje su ostavili Grci i Rimljani, Platon je smokvu zvao prijateljicom filozofaj jer jača inteligenciju.
Postoji i legenda da su atletičari na Olimpijskim igrama smokvu dobijali kao medalju. Romula i Rema, buduće osnivače Rima, vučica je našla baš pod smokvomj gdje ih je prvi put podojila… U svim kulturama stablo i plod ove voćke simboli su obilja, plodnosti i slasti.
I u farmakopejama, zapisima sumerskih vidara i apotekara, smokva je označena kao voćka koja liječi srčana oboljenja, kašalj, plućne bolesti, bolesti grla i zatvor. Kaže se da je smokva, murva, kako je još zovu, skromna vladarka Mediterana. Naime, njenom stablu trebaju sunce i koja kap vode da naraste u visinu od dva do deset metara. Oko sitnih cvjetova stvara se opna, u kojoj sazrijevaju sićušni plodovi, sjemenke.
Zdravstvene prednosti
Blagotvorno dejstvo smokve počinje od liječenja akni i bubuljica do prevencije raka. Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralima. Uprkos niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorija na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.
Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidanasa, kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina. Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidantskih vitamina kao što su A, E i K. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala, čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma. Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje nivo šećera u krvi.
Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine. U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini. Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože.
Suhe smokve
Suhe smokve visoko su koncentrisan izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Imaju više kalorija od svježih – 249 na 100 grama. I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina grupe B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina. Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcijuma, cinka, kalijuma, selena, željeza i bakra.
Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalijum važan sastavni dio ćelija i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog pritiska. Kuhane smokve kao čaj pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća.
