Advokat Bil Marlel 20 je proveo vodeći parnice za odštetu zbog trovanja hranom. Čuven je po tome što je u karijeri izborio čak 600 miliona dolara odšteta u korist klijenata koji su blaže, teže ili i fatalno stradali od neispravne hrane. On kaže da se određeni rizik ne isplati, i iz iskustva klijenata nikada ne jede sljedećih 6 namirnica:
Sirove školjke
Marlel kaže da je u posljednjih pet godina vidio više trovanja školjkama nego u posljednje dvije decenije. Razlog je način na koji se školjke hrane. One filtriraju vodu, pa ako se u njoj nalazi neka bakterija, filtrirat će i nju. A ako ona u njoj i ostane, pa ako je školjka sirova i još se bakterija probije u probavni sistem čovjeka, može doći do trovanja. Uz klimatske promjene i sve toplije vode, Marlel kaže da su ovakvi slučajevi sve češći.
Sirova ili nedovoljno kuhana jaja
Svaki put kad god dođe do epidemije salmonele, prizori su gadni, ljudi se jezivo muče, neki ne prežive. U epidemiji iz 2010. oboljelo je prijavljenih 2.000 ljudi. Marlel smatra da je opasnost danas mnogo manja nego u 90-im, ali on jaja jede isključivo dobro pečena ili dobro kuhana. Sirove klice iz sjemenki – Nekuhane ili blago kuhane klice registrovane su kao uzrok nešto više od 30 velikih bakterijskih epidemija u SAD-u od sredine 90-ih. Prije nekoliko godina jednu veliku iskusila je i Evropa. Uglavnom je riječ opet o salmoneli i ešerihiji.
Unaprijed oprana ili sječena salata ili voće
Ovu kategoriju Marlel “izbjegava poput kuge”, jer što se hrana više obrađuje, siječe, što prolazi kroz više ruku i mašina, veća je šansa da će usput nešto “pokupiti”. On kupuje neoprano, nedirnuto voće i povrće, u malim količinama, koje će pojesti za tri ili četiri dana najviše. Sve kako bi smanjio rizik od listerije, smrtonosne bakterije koja se razvija na temperaturama frižidera.
Krvavo meso
Svi njegovi odresci koje je jeo u poslednjih 20 godina bili su dobro pečeni. I to zato što svaka bakterija koja se inače nađe na površini, pa je ubije i pripremanje odreska koji je iznutra krvav, vrlo je vjerovatno da je prodrla i dublje. Ovako se rizikuje ešerihija koli i salmonela, ali i mnoge druge bakterije, tvrdi advokat.
Nepasterizovano mlijeko
U SAD-u samo od 1998. do 2011. bilo je 148 epidemija trovanja povezanih s upotrebom nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od njega. O kakvom je velikom riziku riječ pokazuje i to što zapravo jako malo ljudi pije takvo mlijeko, a istovremeno je oboljelih bilo mnogo u relativno kratkom vremenu. Možda tek nešto malo manji rizik leži u nepasterizovanom soku. Za Marlela u obzir ne dolazi ni jedno ni drugo.