Menu Close

Mafin je poslastica čija popularnost sve više raste..

Mafin je poslastica čija popularnost u posljednje vrijeme sve više raste. Priprema se od biskvitnog tijesta koje se obogaćuje raznim dodacima i servira u individualnim papirnim korpicama. Mogu lako da se ponesu, staju u šaku, ukusni su i namijenjeni su konzumiranju u svim prilikama.

Prvi mafini pravili su se još u 10. vijeku u Engleskoj, u Velsu. Bili su hrana siromašnog sloja društva, a osnovni sastojci za izradu bili su ostaci hljeba i biskvita. S vremenom su postali omiljena poslastica svih Britanaca, bez obzira na položaj u društvu. Postali su omiljeni doručak te nezaobilazni dodatak popodnevnih čajanki. Vrhunac popularnosti dosegli su u 19. vijeku, kada su ih britanskim ulicama raznosili tzv. muffin men, uz popratni zvuk zvončića za vrijeme popodnevnih čajanki.

Sama riječ muffin dolazi od francuske riječi moufflet, što se odnosi na hljeb, mek i podatan. Međutim, mafini kakve danas poznajemo, za razliku od britanskih, koji su ličili na manje, deblje palačinke, prepoznatljivi su po gljivolikom obliku i služe se u papirnom kalupčiću, a zapravo su proizvod američke kuhinje.

Engleski mafin je vrsta slatkog hljeba dizanog kvascem. Umjesto pečenja u rerni, prženi su na tavi na šporetu i okretani nekoliko puta, što rezultira spljoštenim oblikom. Obično se poslužuju vrući, uz dodatak maslaca, ili se prerežu po sredini te premazuju raznim namazima i tako serviraju. Amerikanci su cijeli proces izrade mafina ubrzali i počeli peći slatke brze hljebčiće u zasebnim kalupima, koji su se dizali uz pomoć praška za pecivo, a ne kvasca. Takav način izrade poznat je od kraja 18. vijeka, kada je izumljen prašak za pecivo.

Knjiga “Američka kuvarica”, prva američka knjiga o kulinarstvu izdana 1796. godine, ima recepte za mafine s praškom za pecivo. Stoga se sa sigurnošću može reći da mafini kakve danas poznajemo imaju dvjestogodišnju istoriju. Međutim, još nije poznato ko je i kada prvi počeo koristiti modele za pečenje mafina.

Slatka delicija

POTREBNO: 100 g brašna, 20 g zobenog brašna, 1 kašika praška za pecivo, 75 g šećera, 3 kašike ulja, 3 kašike jogurta, 1 jaje, 2 kašike smrznutih borovnica, naribana korica pola limuna.. Miksajte zajedno brašno, zobeno brašno, šećer, prašak za pecivo, limunov sok i naribanu koricu.. U drugoj posudi izmiješajte ulje, jogurt i jaje. Zatim dodajte sve pomiješane suve sastojke. Dobro promiješajte. Pospite po borovnicama jednu kašiku brašna i dodajte ih tijestu. Smjesu ulijte u kalup za mafine. Ugrijte rernu na 180 stepeni, a kada je rerna ugrijana stavite mafine da se peku 35 minuta.

Tragom slatkih, nastali su i slani

POTREBNO: 35 g putera ili margarina, 3 čena bijelog luka, 320 g brašna, 1/2 praška za pecivo, 1/2 kašicice soli, 1 jaje, 100 g kisele pavlake 20% mm, 220 ml hladnog mlijeka, 80 ml ulja, 2 kašičice suvog peršuna, 150 g trapista.. U odgovarajućoj posudi sjedinite brašno, prašak za pecivo i so. Posebno sjedinite jaje, mlijeko, ulje, suvi peršun i čen isjeckanog bijelog luka. Sipajte u suve stastojke i varjačom promiješajte.

Dodajte krupno rendani trapist i promiješajte. Otopite puter i dodajte dva čena isjeckana bijelog luka. Premažite kalupe i sipajte pripremljenu smjesu za mafine. Pecite na 200 stepeni oko 25 minuta. Čim izvadite iz rerne premažite ostatkom putera i bijelog luka. Poslužite dok je toplo.