Prema Američkom institutu za istraživanje raka, jabuke sadrže jednu od najvećih nivoa antioksidansa, a uz njih su bogate i fitokemikalijama (biološki aktivne tvari u hrani biljnog podrijetla) koje štite stanice od oksidativne štete te sprečavaju početak pojave raka, zaustavljaju kontinuiran rast tumora te pomažu u ubijanju stanica raka.
Nakon nekoliko istraživanja Američki institut za istraživanje raka zaključio je kako je konzumacija jedne ili više jabuka dnevno povezana s nižim rizikom od raka pluća i debelog crijeva. Još jedno istraživanje, provedeno na Sveučilištu u Ohiu (SAD), otkrilo je kako svakodnevna konzumacija jedne jabuke može smanjiti razinu “lošeg” kolesterola u krvi. Istraživanje je obuhvatilo i namirnice kao što su zeleni čaj te paradajz, ali istraživači su zaključili kako je upravo jabuka najučinkovitije oružje za snižavanje kolesterola u krvi.
Jabuka – mala apoteka
Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije. Zbog visokog sadržaja vitamina C i antioksidanata, jabuka ima snažno imunostimulirajuće djelovanje. Upravo zbog toga jabuka je vrlo učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i slobodnih radikala.
Time štiti od prehlade i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Sprečava nakupljanje štetnih tvari u krvi, smanjuje povišeni kolesterol i začepljenje krvnih žila. Na takav način štiti od tromboze i ateroskleroze. Zbog bogatstva pektina i celuloze, jabuka poboljšava probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod proljeva i zatvora.
Jabuka je neizostavna namirnica kod bilo koje dijete. Budući da sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa pogoduje mršavljenju. Njeno obilje vlakana bubri u želucu i tako stvara osjećaj sitosti. Jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji smanjuje želju za slatkim, i ne izaziva promjenu koncentracije glukoze u krvi.
Novija istraživanja pokazuju da taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri. Jabuka pozitivno utječe i na rad bubrega, jetre i žuči. Njen utjecaj na lužnatost mokraće pomaže kod komplikacija u trudnoći. Od bioflavonoida jabuka sadrži najviše antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju nekim sortama jabuke crvenu boju.
Iz tog je razloga preporučljivo jesti jabuku s korom (to se ne odnosi na jabuke špricane pesticidima). Antocijani imaju protuupalno djelovanje. Djeluju zaštitno na jetru i srce te sprečavaju nastanak karcinoma, a s druge strane potiču imunološki sustav. Zahvaljujući kalciju i fosforu povoljno utječe na izgradnju kosti i zuba. Jabuka sprečava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru.
Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini. Ona pomaže protiv karijesa čak i bolje nego pranje zuba! Pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto. Budući da sadrži i do 90 posto vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga. U njoj se krije i triptofan – metabolički prethodnik serotonina – pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija i od pločice čokolade. K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.
Zdravstvene dobrobiti jabuke: jača imunitet, potpomaže mršavljenju, stimulira rad bubrega, jetre i žuči, štiti od bolesti usne šupljine, stimulira probavu, štiti srce i krvne žile, pomaže kod stresa, umora i nesanice, štiti od bakterija i virusa, sprečava nekoliko vrsta raka.
Priprema jela s jabukama
Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat. Jabučni se ocat dobiva vrenjem jabuka ili jabučnog soka. Konzumira se najčešće u salati ili kao napitak pomiješan s medom i vodom. U alternativnoj medicini koristi se za liječenje mnogih bolesti.
Svježe jabuke jedite pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka. Budući da jabuka sadrži veliki postotak vode u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, prolazi kroz želudac za 15 do 20 minuta pa se brzo resorbira. Jedete li jabuku s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i nekoliko sati. U domaćinstvu se jabuke često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače, torte, krustade i palačinke.
Kao jednostavna dječja poslastica jabuke se često pripremaju narezane na ploške, obučene u tekuće tijesto, pržene i posipane cimetom i šećerom. Poznate su pod imenom jabuke u tijestu ili – po domaći – jabuke “u šlafroku”. Jednako se konzumiraju i svježe pokapane limunovim sokom, kao dio voćnih salata ili kuhane kao kompot. Jabuke se mogu narezati na tanke ploške i sušiti na suncu ili u pećnici na 70°C, čime postaju ukusni voćni čips.
Recepti
Kolač od jabuka: 400 g Muesli s voćem (bez dodanog šećera), 300 ml voćnog soka, 5 manjih slatkih jabuka, 1 vanilin šećer, 1 velika žlica meda, 2 velike prepune žlice domaćeg pekmeza, 1/2 naribane korice naranče ili limuna, malo cimeta
Muesli prelijte sa sokom, promiješajte i ostavite da malo odstoji. Jabuke naribajte i umiješajte u Muesli. Zatim dodajte ostale sastojke. Po želji još zasladite s medom. Istresite u malo nauljenu okruglu tepsiju od 24 cm i pecite na 200°C 30 minuta. Ostavite da se malo ohladi. Prelijte čokoladnim preljevom. Uživajte!
Kašasti sok od jabuke: 2 jabuke, 2 banane, 2 žlice sjemenki lana, 2 žličice cimeta,1/2 šalice smrznutog šumskog voća, voda po potrebi.. Ostavite sjemenke lana u vodi preko noći. Ogulite jabuke ako nisu iz organske proizvodnje i narežite ih. Ogulite i nasjeckajte bananu. Isperite sjemenke lana. Ubacite sve sastojke u blender i dodajte još jedan dl vode kako bi se miksanjem dobila homogena smjesa. Ako je smjesa previše gusta, dodajte još vode. U smjesu možete dodati i orašasto voće (badem, orah, lješnjak), grožđice ili malo svježe iscijeđenog voćnog soka.
